Razgovor sa sociologom, profesorom na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu vodila sam u trenutku kada se čini da Sarajevo ponovo traži načine da kroz kulturu govori o sebi. Profesor Fočo kaže da kulturna dešavanja ne treba posmatrati samo kao niz događaja, već kao prostor susreta, sukoba ideja i zajedničkog promišljanja stvarnosti. Govoreći o aktuelnoj kulturnoj sceni, naglasio je da se Sarajevo danas nalazi između institucionalne kulture i sve snažnijih nezavisnih inicijativa. Prema njegovim riječima, upravo ti alternativni prostori postaju mjesta na kojima se kultura ponovo politizira u najširem smislu – ne stranački, već društveno odgovorno. Kroz festivale, izložbe i javne razgovore, smatra on, stvara se osjećaj zajedništva koji u svakodnevnom urbanom životu često izostaje. Kultura tada prestaje biti dekor i postaje društvena praksa.
“Imamo toliko dešavanja u gradu za koje se, zapravo, ne zna.”, otvoreno ukazivajući na nedostatak medijske prisutnosti kulturne scene. Uprkos tome, naglasio je da upravo u tim pukotinama nastaju najzanimljivije i najautentičnije kulturne prakse. Razgovor smo zaključili njegovom konstatacijom da Sarajevo nikada nije bilo periferija, već prirodni centar kulturnih dešavanja. Podsjetio je da su upravo iz ovog grada potekli umjetnici i bendovi koji su obilježili čitave generacije – od Bijelog dugmeta i Gorana Bregovića, Bolera, Zabranjenog pušenja, do brojnih drugih muzičkih i kulturnih pojava koje su Sarajevo upisale na mapu regionalne kulture. Prema njegovim riječima, ta tradicija nije stvar nostalgije, već dokaz da grad ima duboko ukorijenjen kulturni potencijal koji se, uprkos svim izazovima, i danas iznova pojavljuje u savremenim oblicima. Kultura, baš danas, ne može i ne smije biti hermetična!
Doc.dr. Adnan Fočo socials:
https://profadnanfoco.carrd.co/
Autor: Omerović Amina