U okviru Sarajevske zime počašćeni smo izložbom velike umjetnice, arhitektice i ljubimice Sarajeva Nore Lefe. U Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine 26. februara 2026. godine otvorena je izložba pod snažnim simboličnim nazivom “Sprat -1”. Nora Lefa usmjerava pažnju na podrume Sarajeva u sadašnjem vremenu — ne kao ratne arhive, već kao prostore koji danas postoje između sjećanja i stvarnosti.
Rad je nastajao u periodu 2023–2025. godine i sastoji se od instalacija, grafita i projekcija realiziranih na zidovima stvarnih podrumskih prostora. To su ponovo otvoreni, napušteni ili zatvoreni podrumi koji su nekada bili dom. Izložba dokumentuje njihovu sadašnju stvarnost, ali prije svega otvara dijalog — s umjetnicima, stanarima, susjedima i sa samima sobom.
“To su ponovo otvoreni, napušteni, zatvoreni podrumi koji su nekada bila dom.” (Nora Lefa) – govoreći o tome kako je bilo živjeti u opsadnom stanju – i kako su ljudi pokušavali stvoriti “normalan život”. Prema S. Jansenu, profesoru antropologije i etnologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, koji je proučavao Dobrinju nakon rata, ljudi su bili primorani stvoriti “rastere normalnosti” – kako bi preživjeli svakodnevnicu, uveli su nužne”rastere“, koji su u ovoj studiji bile škole u haustorima. Više o teoriji možete saznati u njegovoj knjizi “Čežnja u medjuvremenu: ‘normalan život’ i država u jednom sarajevskom naselju” (pdf. 3. poglavlje), te bolje razumjeti i podrumske živote kao i libertijansku paradigmu. Na isti način su to bili i podrumski životi ljudi, ne samo u Sarajevu, već i u svim gradovima u BiH pod opsadom. Autorica je svojim radom ukazala na to da prostor nije neutralan. Podrumi Sarajeva nisu predstavljeni kao historijski artefakti, već kao živi slojevi sadašnjosti u kojima prošlost i dalje djeluje. Nekada su tu bili ljudi!
Nora Lefa za izložbu kaže da “”Ovo nije vještačka inteligencija” nije negacija tehnologije, već afirmacija ljudskog iskustva. Tijela u prostoru. Glas u tišini. Pogled koji traži još jedan pogled. SPRAT -1 je nivo ispod vidljivog nivoa. Prostor gdje se sadašnjost i prošlost susreću.” (DM) Naslov izložbe nije negacija tehnologije, već afirmacija ljudskog iskustva. Sjećanje ovdje ne predstavlja prošlost — ono je ponovo proživljava. Baš kao što to sljedeća slika pokazuje, za razliku od digitalnosti, kreda zahtijeva fizički dodir i prisustvo tijela, ali i mogućnost brisanja sjećanja, (ako je to i moguće!?)naglašavajući ljudsko iskustvo i osjećaje nasuprot tehnologiji, pogotovo divljoj vještačkoj inteligenciji.
Inače, Lefa je za Sarajevo intimno vezana jer je bila studentica Univerziteta u Sarajevu. Studirala je arhitekturu u Sarajevu i Patrasu, posjeduje magistarsku diplomu sa Atinske škole likovnih umjetnosti i Univerziteta Paris 8, te magistarsku diplomu sa Nacionalnog tehničkog univerziteta u Atini; i doktorat sa Univerziteta u Sarajevu. Danas, vanredna je profesorica vizualnih umjetnosti s naglaskom na multimediju – Videoart at the School of Fine Arts, University of Ioannina, na diplomskim i postdiplomskim studijima. Predavala je na diplomskim i postdiplomskim studijama na univerzitetima širom Grčke i Zapadnog Balkana, takođe.